Prije tridesetak godina gotovo se u svakoj četvrti nalazila videoteka čiji su članovi s nestrpljenjem iščekivali dolazak novih hit-naslova na njezine police. Odlazak u ove skučene prostore ispunjene posterima, iza čijih su pultova sjedila dobro poznata lica sa spremnim filmskim preporukama, nerijetko je označavao početak bezbrižnog vikenda provedenog uz kokice i videorekorder. Međutim, početkom 2000-ih pojavom novih mogućnosti distribucije i gledanja filmova diljem države, pa i šire, počele su se zatvarati poznate videoteke iza kojih su ostali samo prazni lokali, stare članske iskaznice i poneka zahrđala reklamna ploča. Unatoč tome, nostalgija prema vremenu videoteka ne jenjava što potvrđuju brojni filmski entuzijasti koji ga se rado prisjećaju te pritom neskriveno romantiziraju doba VHS-ova.
Tag Archives: featured
My Best Friend’s Birthday – Tarantinov prvi film
Mnogi će s popriličnom sigurnošću reći kako je Reservoir Dogs (1992.) prvi Tarantinov film, no to nije u potpunosti točno. Suprotno uvriježenom mišljenju, Quentin Tarantino se nije tek tako pojavio iz vedra neba kako bi beskompromisno prodrmao holivudsku scenu, bezbolno se prebacivši s pulta u kalifornijskoj videoteci na mjesto redatelja gore spomenutog kultnog akcijskog naslova. U razgovoru s novinarom Charliejem Roseom 1994., rekao je kako je uspjeh osjetio tek nakon osam godina tijekom kojih „ništa nije funkcioniralo“. Na što je točno mislio? Kakvi su zapravo bili njegovi počeci?
Nevidljive genijalke: žene i filmska montaža
Andres Loubriel u članku „How Women Dominate the Film Editing World“ postavlja pitanje što, među ostalim naslovima, zajedničko imaju The Birth of a Nation, The Wizard of Oz, Singin’ in the Rain, The Ten Commandments, Lawrence of Arabia, Star Wars, Bonnie and Clyde, Jaws, Apocalypse Now, Raging Bull, E.T. the Extra Terrestrial, Pulp Fiction, The Wolf of Wall Street, i Star Trek: Into Darkness? Naime, sve su navedene filmove, kao i brojne druge, izmontirale žene, čija su imena uglavnom ostala nepoznata širem krugu gledatelja.
Reboot/retro holivudska kinematografija – jer to je ono što ljudi žele gledati?
U posljednjih desetak godina, u pogledu holivudske filmske industrije, svjedočimo fenomenu koji je poprimio takve razmjere da ga tehnički možemo smatrati svojevrsnim standardom. Naime, riječ je o fenomenu reboota na koji ćemo se i osvrnuti u članku. Sam termin „reboot“, preuzet iz svijeta računala, svakako je najprikladniji ovakvom stanju stvari. Beskonačnost novog početka, a da se ništa novo ne dogodi, u Hollywoodu je očigledno postao začarani krug. Kako smo i, zapravo, kada smo detektirali ovaj fenomen? Promatrajući povijest američke kinematografije, moglo bi se reći da su oduvijek postojali rebootovi i ponovljena uprizorenja već viđenih i ranije ispričanih priča. Ipak, ono do čega dolazi sredinom dvijetisućitih nešto je sasvim drugačije. Mogli bismo čak i locirati s kojim je filmskim naslovom sve započelo…
SOVJETSKA KINEMATOGRAFIJA S POČETKA 20. STOLJEĆA
Jedna od najturbulentnijih i najprogresivnijih epoha u povijesti filma svakako je početak 20. stoljeća. To je ujedno i početak razdoblja u kojem se mijenja ideja o samom čovjeku – tzv. novi čovjek trebao je zamijeniti starog čovjeka. Komunizam i fašizam o novom su čovjeku govorili ili kao o emancipiranom proleteru koji stoji na pragu novog svijeta ili arijevcu koji ubija zmajeve dekadencije, kako to već u svojim predavanjima izdanima pod naslovom Stoljeće navodi Alain Badiou. Filmska je umjetnost, naime, jedan od alata koji na najbolji naći radi s materijalom koji ima na raspolaganju početkom jednog surovog stoljeća, kada ljudski život postaje upravo taj sirovi materijal. Možemo li u tom kontekstu promatrati i prvi film braće Lumière, izlazak radnika iz tvornice u Lyonu? Potrošnja sirovog materijala (žena, muškaraca… radnika) koja će obilježiti nadolazeću epohu?
NJEMAČKA KINEMATOGRAFIJA S POČETKA 20. STOLJEĆA
U vrijeme Prvog svjetskog rata prošla su već dva desetljeća od pionirskih inovacija braće Lumière koja su 1895. patentirala kinematograf. Tijekom 1920-ih godina nekoliko je industrijaliziranih zemalja, poput SAD-a, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Njemačke, razvilo profesionalni kadar te je povijest kinematografije ušla u novu uzbudljivu fazu obilježenu vizionarskim redateljima, autorima viš bezvremenskih klasika.