Ako niste sasvim upućeni u svijet filma, ime Alexa Proyasa možda vam ne znači puno. No ako ste malo stariji, poput autora ovog teksta, pri spomenu filma The Crow (1994.) sigurno znate o kojem se naslovu radi. S druge strane, ako ste veliki zaljubljenik u znanstveno-fantastični žanr, vrlo vjerojatno vam je poznat Dark City (1998.), još jedan Proyasov uradak iz devedesetih.
Category Archives: Crtice iz povijesti filma i filmske teorije
Ladies and gentlemen, rock and roll: o glazbi i filmu
Godina je 1981. U prvim minutama prvog dana u kolovozu, na TV ekranima se pojavila slika s prikazom odbrojavanja prije polijetanja Space Shuttlea. Spiker John Lack gledateljima je poželio dobrodošlicu riječima: „Ladies and gentlemen, rock and roll“. Uslijedili su kadrovi astronauta na Mjesecu sa zastavom MTV-a. Voditelj programa ustvrdio kako je upravo tada rođen novi koncept koji će objediniti najbolje od radija i televizije, u novom jedinstvenom formatu koji će se svakodnevno emitirati 24 sata. Glazbeni spot koji je prvi prikazan na MTV-u bio je „Video Killed The Radio Star”, s albuma The Age of Plastic grupe The Buggles. Naslovom ove pjesme i simbolički je najavljeno novo poglavlje svjetske glazbene i video industrije.
My Best Friend’s Birthday – Tarantinov prvi film
Mnogi će s popriličnom sigurnošću reći kako je Reservoir Dogs (1992.) prvi Tarantinov film, no to nije u potpunosti točno. Suprotno uvriježenom mišljenju, Quentin Tarantino se nije tek tako pojavio iz vedra neba kako bi beskompromisno prodrmao holivudsku scenu, bezbolno se prebacivši s pulta u kalifornijskoj videoteci na mjesto redatelja gore spomenutog kultnog akcijskog naslova. U razgovoru s novinarom Charliejem Roseom 1994., rekao je kako je uspjeh osjetio tek nakon osam godina tijekom kojih „ništa nije funkcioniralo“. Na što je točno mislio? Kakvi su zapravo bili njegovi počeci?
Nevidljive genijalke: žene i filmska montaža
Andres Loubriel u članku „How Women Dominate the Film Editing World“ postavlja pitanje što, među ostalim naslovima, zajedničko imaju The Birth of a Nation, The Wizard of Oz, Singin’ in the Rain, The Ten Commandments, Lawrence of Arabia, Star Wars, Bonnie and Clyde, Jaws, Apocalypse Now, Raging Bull, E.T. the Extra Terrestrial, Pulp Fiction, The Wolf of Wall Street, i Star Trek: Into Darkness? Naime, sve su navedene filmove, kao i brojne druge, izmontirale žene, čija su imena uglavnom ostala nepoznata širem krugu gledatelja.
Lažni dokumentarac
S obzirom da smo više svojih uradaka realizirali u formi lažnog dokumentarca ili mockumentaryja, prenosimo teorijski tekst filmologa Hrvoja Turkovića upravo na temu navedenog žanra. Tekst je preuzet iz knjige Razumijevanje filma (1988.) koju je u cijelosti moguće pročitati OVDJE.
SOVJETSKA KINEMATOGRAFIJA S POČETKA 20. STOLJEĆA
Jedna od najturbulentnijih i najprogresivnijih epoha u povijesti filma svakako je početak 20. stoljeća. To je ujedno i početak razdoblja u kojem se mijenja ideja o samom čovjeku – tzv. novi čovjek trebao je zamijeniti starog čovjeka. Komunizam i fašizam o novom su čovjeku govorili ili kao o emancipiranom proleteru koji stoji na pragu novog svijeta ili arijevcu koji ubija zmajeve dekadencije, kako to već u svojim predavanjima izdanima pod naslovom Stoljeće navodi Alain Badiou. Filmska je umjetnost, naime, jedan od alata koji na najbolji naći radi s materijalom koji ima na raspolaganju početkom jednog surovog stoljeća, kada ljudski život postaje upravo taj sirovi materijal. Možemo li u tom kontekstu promatrati i prvi film braće Lumière, izlazak radnika iz tvornice u Lyonu? Potrošnja sirovog materijala (žena, muškaraca… radnika) koja će obilježiti nadolazeću epohu?
NJEMAČKA KINEMATOGRAFIJA S POČETKA 20. STOLJEĆA
U vrijeme Prvog svjetskog rata prošla su već dva desetljeća od pionirskih inovacija braće Lumière koja su 1895. patentirala kinematograf. Tijekom 1920-ih godina nekoliko je industrijaliziranih zemalja, poput SAD-a, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Njemačke, razvilo profesionalni kadar te je povijest kinematografije ušla u novu uzbudljivu fazu obilježenu vizionarskim redateljima, autorima viš bezvremenskih klasika.